Jezik i kultura na Faustovu otoku

Druga međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture Faust Vrančić za srednjoškolce iz iseljene i domovinske Hrvatske održana je potkraj lipnja na otoku Prviću. Ove su godine partneri učenicima pečuške Hrvatske gimnazije Miroslava Krleže bili učenici osječke Graditeljsko-geodetske škole, a boravak i cjelokupna nastava odvijala se u samostanu Gospe od Milosti, gdje je domaćin bio župnik don Božo Škember. Pokroviteljstvo škole preuzeli su Osječko-baranjska županija, Đakovačko-osječka nadbiskupija i Šibenska biskupija, a u organizaciju škole pod voditeljstvom Ružice Pšihistal udružili su se ogranci Matice hrvatske iz Osijeka i Pečuha te Matica iseljenika – Podružnica Vukovar.

Polaznici Druge međunarodne ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture Faust Vrančić s mentorima

Na Prviću, romantičnome malenom otoku najbližem vodičkom kopnu, nalaze se dva tipična dalmatinska naselja, Šepurine i Prvić Luka, oba snažno obilježena likom Fausta Vrančića, znamenitoga hrvatskoga polihistora, izumitelja, biskupa i diplomata, zbog čega je Prvić prozvan Faustovim otokom. I dok je u Šepurinama Faust proveo najsretnije dane djetinjstva, u Prvić Luci u župnoj crkvici Svete Marije od Milosti pokopan je po vlastitoj želji.

Ova je godina bila u znaku velikih obljetnica Faustovih životnih djela: 400 godina Novih strojeva i 420 godina njegova Rječnika pet najuglednijih europskih jezika. Predavanje s osvrtom na Faustov život i djelo održala je u Memorijalnom centru Faust Vrančić gošća škole, Marijana Borić, znanstvena suradnica HAZU-a. S bogatom kulturnom poviješću i baštinom otoka polaznici su se upoznali na terenskom predavanju koje je održao Neven Skroza, posebno zaslužan za očuvanje starih otočkih pučkih napjeva, a redovita nastava održavala se u pet radionica pet dana i ukupno 50 nastavnih sati. Obvezna je bila Jezična radionica, koju je vodila profesorica hrvatskoga jezika na osječkoj Graditeljsko-geodetskoj školi Đurđa Varzić Pavković i Radionica kreativnog pisanja pod vodstvom Ružice Pšihistal s Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Prema interesima polaznika organizirane su još tri radionice. Radionicu glagoljskoga pisma vodio je Ivica Vigato, Radionicu forum-kazališta Teodora Vigato, oboje s Učiteljskoga fakulteta u Zadru, a Multimedijalnu radionicu održala je profesorica hrvatskoga jezika na osječkoj Graditeljsko-geodetskoj školi Stela Mackanja Bacić. Program se odvijao uz pomoć Zsanett Vörös, profesorice mađarskog i hrvatskog jezika, Magdolne Drinócziné Molnár, tajnice Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, te ravnatelja Graditeljsko-geodetske škole prof. Darka Pšihistala.

Svaka je radionica bila osmišljena i ustrojena u posebne nastavno-metodičke cjeline s naglaskom na kreativnom usvajanju novih znanja i vještina. Stečene kompetencije na Jezičnoj radionici polaznici su demonstrirali izradom Sunčanog rječnika inspirirana Faustovim rječnikom u kojoj su 33 leksikografske natuknice bile povezane tematskom riječju sunce. Lingvometodički predložak, također u vezi sa suncem i Faustom Vrančićem, poslužio je u jezičnoj igri nazvanoj Potraga za blagom u kojoj su polaznici prema morfološkom opisu pronalazili riječi i slagali rečenice koje su ih asocijativno upućivale na mjesto u samostanu gdje je skriven „ključ“ koji će ih odvesti do „skrivenoga blaga“. Radionica glagoljskoga pisma bila je osmišljena tako da polaznici steknu znanje o temeljnim osobitostima glagoljskoga pisma, nauče prepoznati i razlikovati osnovne tipove glagoljskih ligatura te brojevne vrijednosti glagoljskih slova. Uz transliteraciju jednostavnijih glagoljskih predložaka, polaznici su naučili ponešto i o glagoljskoj epigrafici, a svoje su znanje provjerili na konkretnim primjerima.

Središnji događaj na završnoj priredbi bio je izvedba multimedijalne predstave Peti element u kojoj su uz sudionike škole uživali i okupljeni mještani. Predstava je bila podijeljena u pet slika s kozmološkom temom nastanka planeta uz sudioništvo četiriju elementa (zemlje, zraka, vode i vatre/sunca), dok je peti element bio čovjek i njegov utjecaj na planet. Plesom, pokretom, glazbom i slikom projiciranom na golemom bijelom platnu na sportskom igralištu predočeno je apokaliptičko stanje planeta i suvremena „kultura otpada“, a s krajem predstave poslana je snažna poruka potrebe za povratkom ljubavi prema čovjeku, obitelji i svemu stvorenome kao jedinom obnoviteljskom snagom svijeta. Facebook kao prepoznatljiv i realan problem, koji će svi razumjeti i u kojemu će jasno razlučiti tko je tlačitelj, a tko žrtva, bio je tema Radionice forum-kazališta na kojoj su polaznici priredili dvije forum-priče (Stranci na Prviću i Uznemiravanje djevojčica) s interaktivnim sudjelovanjem gledatelja. Ishodi radionice bili su usredotočeni na razvijanje kompetencija za međuljudsku i interkulturnu suradnju.

U slobodno vrijeme polaznicima su ponuđene projekcije obrazovnih i dokumentarnih filmova, među kojima je bio i antologijski film Miljenka Dujele Petnaesta postaja križnoga puta s ekspresivnim svjedočanstvom vukovarske kalvarije. Organizirani su i izleti na obližnje otoke, nenaseljeni Tijat s usponom do križa na vrhu otoka i otok Zlarin s posjetom spomen-sobi Vesne Parun te razgled Šibenika. Vremena se našlo i za sportske sadržaje, odmor i uživanje u suncu i moru, gdje se nastavljalo neformalno učenje hrvatskoga jezika druženjem učenika kojima je hrvatski materinski jezik s učenicima kojima je hrvatski drugi jezik. Obnovljen je tako most između Hrvata u Mađarskoj i Hrvata u Hrvatskoj, izgrađen na čvrstim Faustovim temeljima, kada su se posve neslučajno u kapitalnom leksikografskom djelu susreli među najuglednijim europskim jezicima hrvatski i mađarski jezik.